LIVNOplus

  U livanjskim naseljima Zagoričani i Potočani koja se nalaze na dionici puta Livno – Tomislavgrad – Kupres, u petak su se dogodile dvije prometne nezgoda u kojima je uslijed udara motornih vozila u konje pričinjena veća materijalna šteta. Foto: Tomislavcity Prema informaciji MUP- a Hercegbosanske županije, u razmaku od sat vremena, u petak večer od 20 do 21 sat, dva motorna vozila marke Mercedes i Touran, čiji su vozači s područja Tešnja, ispod naselja Potočani i Zagoričani su imali kontakt s konjima koji obitavaju na obližnjem području. U obje prometne nezgode nastupila je materijalna šteta na vozilima, dok su vozači i njihovi suputnici prošli bez ozbiljnih ozljeda. Konji uglavnom u ovakvim situacijama zadobiju ozljede od kojih odmah ili naknadno ugibaju, naveli su iz MUP-a. Inače, konji, kojih na ovom dijelu ima više od 1000 u manjim skupinama silaze s njihovog ukupljališta podno planine Cincar do prijevoja Borova glava i dalje prema obližnjim livanjskim naseljim

  Danas je on pasionirani triatlonac koji je 30. oktobra istrčao maraton u Frankfurtu za 3:17:22, a sve u sklopu puta do njegovog A cilja: Ironmana u Frankfurtu iduće godine. Tokom fudbalske karijere je navikao govoriti za medije, ali ističe da za Moje trčanje prvi put priča radi nekog drugog sporta. – Prošao sam sve mlade selekcije BiH i prošlo je dosta godina, ali sjećanja na te dane još nisu izblijedjela. Poslije nogometne škole Dinama igrao sam za Posušje, Željezničar (Sarajevo), Velež (Mostar), Varteks (Varaždin), Troglav (Livno) i Čapljinu . Ne bih puno o nogometu dužio jer mislim da nisam ostavio neki poseban trag. Imao sam veliku šansu napraviti veliku karijeru, ali nisam. Prije svega to bih mogao pripisati nedovoljnoj zrelosti. To je bio moj veliki problem. Život je u tim godinama nudio puno toga “slatkog”, a to uz profi sport ne ide, prisjetio se Adi Musli. Seoba u Njemačku Sa 29 godina je preselio u Frankfurt , gdje su roditelji i dosta rodbine njegove supruge.

Kažu da najviše sunčanih dana u cijeloj zemlji ima mali grad smješten nadomak Livanjskog polja, najvećeg kraškog polja u BiH, i podno brda Bašajgovac, pod kojim izvire kraška rijeka Bistrica. Donedavno su samo oni koje su putevi vodili preko Kupresa znali za skriveni biser ovog kraja – divlje konje koje su sretali na visoravni planine Cincar, a danas putnici namjernici dolaze u Livno kako bi ih vidjeli, napojili, nahranili i sa njima se fotografirali. Fotosafari sa divljim konjima na Krugu danas je jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija općine Livno, uz vožnju kanuima i posmatranje ptica na rijeci Sturbi. Prirodu ovog kraja zaista vrijedi obići – kupanje na jezeru Mandek ili rijekama Sturbi i Žabljak, pecanje i vožnju vikiniškim drakarom na Buškom jezeru nećete željeti propustiti, kao ni planinarenje na Kamešnici, Velikoj Goliji, Troglavu… ili pak vožnju električnim biciklima na Cincaru ili paraglajding spust sa Tušnice. Fotosafari sa divljim konjima na Krugu dana

KRDO divljih konja u Livnu prava je turistička atrakcija i prirodni fenomen u BiH koji privlači veliki broj ljudi. Ipak, ne dolaze svi da im se dive; ovim poljima pohode i lovokradice koji iza sebe ostavljaju tužne prizore. Trenutačno, jednom ždrijebetu život visi, ne o koncu, ali o užetu. Uže mu je ostao zavezan oko vrata, vjerojatno jer ga je netko pokušao uloviti i sada ga steže i guši. Ovu potresnu scenu primjetila je Ajla Mulaomerović Harjić , koja je došla da se divi divljim konjima, a otišla je sa knedlom u grlu. Ajla, veliki ljubitelj životinja i veterinar po struci, odmah je digla na noge sve poznanike da se udruže i spase ovu plemenitu životinju, koja trpi velike bolove.   – Bila sam na izletu s prijateljicom. Priroda je prelijepa, ali ova slika mi je ostala u očima. Vodič mi je rekao da je najvjerojatnije ždrijebe netko pokušao uhvatiti, ali ono se otrgnulo, dok mu je uže ostalo na vratu. Životinja se sada još više boji i bježi i od onih koji mu pokušavaju pomo

   Youtube video: https://www.youtube.com/watch?v=HiqLic1bFZk  

Turizam je posljednjih godina postao jedna od glavnih gospodarska grana Hrvatske. Veliki broj turista koji dolazi ljetovati na hrvatski Jadran je iskazao potrebu za nekim novim oblicima ispunjavanja vremena tijekom godišnjeg odmora. More i plaže više nisu dovoljne da privuku turiste i da ih zadrže duže vrijeme na jednom mjestu. Turisti sve više bježe iz gradske vreve, uskih uličica i gužvi – u prirodu, piše portal Zvono. Upravo to je pokrenulo razvoj nekih područja u zaleđu, u malim mjestima nadomak moru. Kuće na osami u selima, uređena kamping naselja, glamping turizam (dolazi od riječi “glamurozno” i “camping”), adrenalinski turizam, eko turizam, sve to su samo neki od načina kako turisti odlučuju provesti svoje vrijeme. Zbog male udaljenosti, to se počelo “prelijevati” i preko granice, u BiH. Jedno od mjesta koje je odlično iskoristilo svoje kulturne, geografske i povijesne ljepote, blizinu Dalmacije i mora, i koje je ponudilo neke nove doživljaje je i – Livno. Divlji

Franjevački samostan Gorica, na inicijativu gvardijana fra Pere Kuliša, tiskao je u 4.000 primjeraka drugo dopunjeno i ispravljeno izdanje zbornika radova Pro populo – život i djelo fra Lovre Karaule (1800.-1875.). Kako je naveo fra Pero Kuliš, namjera je da ovaj besplatni primjerak zbornika dođe u svaku livanjsku obitelj, a tri su razloga tiskanja drugog izdaja Zbornika: upoznati – moliti – častiti fra Lovru Karaulu. Kao krajnji cilj naveo je pokretanje procesa proglašenja blaženim mučenika fra Lovre Karaule.   O njegovu pogubljenju rekao je da je ono čin odmazde zbog njegova prokazivanja režima zasnovana na progonu i represalijama prema neistomišljenicima. Umjesto da su bili zaustavljeni progonitelji, silnici i razbojnici, što bi zahtijevala elementarna pravda, Karaula postaje žrtvom borbe za osnovna ljudska prava i dostojanstvo života katolika livanjskoga kraja. Zbornik je predstavljen u okviru programa već tradicionalne manifestacije Kulturno vjerski dani – Naša Gorica a o zborniku