|
|
Turizam je posljednjih godina postao jedna od glavnih gospodarska
grana Hrvatske. Veliki broj turista koji dolazi ljetovati na hrvatski
Jadran je iskazao potrebu za nekim novim oblicima ispunjavanja vremena
tijekom godišnjeg odmora. More i plaže više nisu dovoljne da privuku
turiste i da ih zadrže duže vrijeme na jednom mjestu. Turisti sve više
bježe iz gradske vreve, uskih uličica i gužvi – u prirodu, piše portal
Zvono.
Upravo to je pokrenulo razvoj nekih područja u zaleđu, u malim mjestima
nadomak moru. Kuće na osami u selima, uređena kamping naselja, glamping
turizam (dolazi od riječi “glamurozno” i “camping”), adrenalinski
turizam, eko turizam, sve to su samo neki od načina kako turisti
odlučuju provesti svoje vrijeme.
Zbog male udaljenosti, to se počelo “prelijevati” i preko granice, u
BiH. Jedno od mjesta koje je odlično iskoristilo svoje kulturne,
geografske i povijesne ljepote, blizinu Dalmacije i mora, i koje je
ponudilo neke nove doživljaje je i – Livno.
Divlji konji, livanjski sir, rijeke koje šaraju najveće kraško polje na
svijetu, prelijep pejzaž – puno toga što se ne može pronaći nigdje
drugdje, a sve na jednom mjestu.
Taj potencijal su prepoznali pojedinci iz Livna koji su se odvažili i
započeli razvoj turističke priče Livna. Vlastitim sredstvima, bez
podrške lokalnih vlasti, s puno uloženog vremena i truda, postavili su
Livno na turističku kartu Europe!
Ljepote ovog kraja su prepoznale tisuće turista koji su posjetili divlje
konje na visoravni Kruzi, provozali se kajacima rijekom Sturbom i
motorima po obroncima planina ili kušali domaći livanjski sir.
Jedna od osoba koja je prepoznala veliki potencijal je i Mate Rimac. O
Matinim uspjesima ne treba puno pričati. Osnovao je tvrtku koja se bavi
proizvodnjom električnih automobila i tehnologije za automobile drugih
proizvođača. A od nedavno je postao i suvlasnik i direktor svjetski
poznate tvrtke Bugatti.
Ali ono što se ne priča često je da je Mate veliki lokalpatriot i da
često ističe svoje livanjsko podrijetlo. I ne samo da on ističe, nego on
i djeluje. Osnovao je Linnovate – ustanovu koja pomaže pojedincima i
timovima iz Livna i okruženja da svoje ideje pretvore u stvarnost.
Kroz tu ustanovu,
Mate je i financijski podržao mnoge projekte koji su
iz ideje postali tvrtke i koji zapošljavaju ljude. Često je u javnim
istupima spominjao da je njegov jedini cilj napredak Livna i zadržavanje
ljudi u njemu.
Marin je imao strast i želju da ljepotu iz objektiva fotoaparata i drugi
osjete uživo, a to je prepoznao i Mate.
Jedan od pojedinaca koji je odlučio ostati i koji se usudio nešto
pokrenuti je Marin Mamuza, mnogima poznat kao vrhunski fotograf. I on je
zbog svog lokalpatriotizma odlučio ostati u Livnu i pokrenuti nešto,
pokušati nešto promijeniti, a veliki potencijal je vidio u turizmu. Ono
što je vidio kroz objektiv svog fotoaparata je odlučio drugima ponuditi
izravno, uživo. Pokrenuo je Continental Adventures – tvrtku koja je do
sada djelovala kao turistička agencija. Do sada su doveli tisuće turista
u Livno i bili jedni od pokretača priče o livanjskom turizmu, a sada su
zvijezda vodilja livanjskog turizma za mnoge druge.
Mate Rimac je uložio 2 milijuna eura u tvrtku Continental
Adventures
Marinove žar i strast, ali i sve mogućnosti koje Livno nudi, je
prepoznao i Mate Rimac. I ne samo prepoznao, nego i podržao!
Mate Rimac je u tvrtku Continental Adventures već drugi put uložio
sredstva, a ovaj put se radi o investiciji od 2 milijuna eura, odnosno
gotovo 4 milijuna KM!
Tom investicijom ne samo da je uložio ogroman novac, nego i svoje
znanje, vrijeme i kontakte.
Continental Adventure – od agencije do zvijezde vodilje
Ono što je za sada poznato je da će tvrtka Continental Adventures ovom
investicijom između ostalog graditi i turistički resort u Livnu, ali i
ostali prateći sadržaj kao što je restoran. Sve na temeljima prelijepog
krajolika, kao i divljih konja, i drugih atrakcija Livna koji privlače
turiste iz cijelog svijeta. Gledajući dosadašnje rezultate tvrtke, ali i
sredstva i ekipu koja se okupila, ne sumnjamo da ćemo svi biti ponosni!
Da bismo uopće mogli doći do toga da budemo još ponosniji na sve ono što
planiraju realizirati, nažalost, ovaj put moramo pričati o jednoj
drugoj, tužnoj i negativnoj, temi.
Sve je lijepo, dok politika ne umiješa prste
Kako to obično biva u BiH kad su politika i vlast u pitanju, stvari se
rade stihijski, bez plana i programa, bez ikakve vizije.
Posljednjih dana je u javnost došla informacija da je Vlada HBŽ
raspisala natječaj za dodjelu koncesija za izgradnju vjetroelektrana na
području grada Livna.
Nekoliko je izrazito problematičnih stvari u cijeloj priči:
- sve je rađeno u tajnosti zatvorenim natječajem za odabrane
prijavitelje (javnost je slučajno doznala za to kada je sve već skoro
gotovo)
- nije bilo nikakve javne rasprave o tome
- koncesije se daju za područja koja su izrazito bitna za turizam
- nije napravljena prethodna studija utjecaja na okoliš i utjecaja na
životinje (s naglaskom na divlje konje)
Koncesije za izgradnju vjetroelektrana se daju za područja Kruga i
Vagnja. Za cijelu priču turizma je izuzetno bitno upravo područje Kruga.
Radi se o visoravni u podnožju planine Cincar koja se prostire na
području općina Livno i Glamoč i na kojoj obitava preko 800 divljih
konja.
Upravo ti divlji konji su najveće blago livanjskog turizma. Gotovo je
nemoguće u cijelom svijetu naći toliko divljih konja na jednom mjestu
koji žive slobodno, a to je ono što privlači turiste.
Ti turisti kada
dođu zbog konja u Livno, žele doživjeti i druge čari Livna. Degustirati
livanjski sir i pole, zagaziti u hladnu Sturbu, promatrati šaroliki
životinjski svijet samog polja.
Koncesije se izdaju pod sumnjivim okolnostima, samo za izabrane
prijavitelje i bez jasne vizije
Postavljanjem velikih vjetro stupova prvo bi se narušio vizualni dio
krajolika na području Kruga, a potom bi se sigurno narušilo to područje
kao stanište životinja.
Dakle sve ono što stvara čar za posjetitelje i
što je glavni generator turizma u Livnu.
Nevjerojatno je da je ovako bitna i velika stvar dogovarana, planirana i
provedena “ispod stola”.
Veliki problem cijele ove priče je što se nije razgovaralo s relevantnim
dionicima ove problematike u gradu Livnu i u županiji, dakle ljudima
koji su postavili turizam tamo gdje je sada.
Upravo zbog toga, novinari portala Zvono Marinu Mamuzi, osnivaču i
direktoru tvrtke Continental Adventures, i zamolili ga za komentar.
Koliki broj turista dolazi u Livno posljednjih godina i koji je
trend rasta tog broja?
Koliko ljudi je uključeno u turizam i koja
vrijednost ostaje na području Livna od turista?
''Prošle godine smo preko naše agencija imali više od 2000 posjetitelja.
Usporedbe radi, prošle godine u ožujku smo imali 12 posjetitelja, ove
godine smo prešli 100 posjetitelja. Govorimo o ožujku koji je jedan od
najlošijih mjeseci, tako da s tim trendom rasta očekujemo i znatno veći
broj turista u špici sezone, odnosno i ukupno u cijeloj godini.
Teško je reći o kojoj novčanoj vrijednosti se radi obzirom da ne
postoji Turistička zajednica koja bi vodila statistike. No mogu reći da
samo naša tvrtka ima 6 zaposlenih i bez ikakvih problema isplaćujemo
plaće tijekom cijele godine.
Koliko je do sada sredstava (i rada) investirano u turizam u Livnu kroz
sve programe koji se nude turistima? Kako će rezultati ovog natječaja za
koncesije na Kruzima utjecati na privlačenje investitora u turizam?
Mi smo nedavno s našim investitorom i suvlasnikom Matom Rimcem,
potpisali novi investicijski ugovor, ukupne vrijednosti 2 milijuna €.
Ova vijest ga je kao investitora zgrozila jer zna da većinu uspjeha
našeg poslovanja i općenito turizma u Livnu dugujemo upravo divljim
konjima i prostranstvima Kruga'', kaže.
Mate Rimac se zgrozio kada je čuo za natječaj za koncesije jer zna
da turizam u Livnu dobrim dijelom ovisi o prostranstvu Kruga i divljim
konjima
''
Želio bih iskazati jednu usporedbu poslovanja u turizmu i poslovanja
nekog vjetroparka.
Prije svega idemo gledati korist od svake pojedine investicije. Broj
zaposlenih je u vjetroparkovima svodi na 2-3 osobe, najviše, a mi
planiramo u našoj tvrtki povećati broj zaposlenih sa sadašnjih 6 na
preko 35 kroz iduće 2 godine, kada je i planiran završetak našeg
resorta.
Osim nas, tu su još kolege iz drugih agencija koje zapošljavaju za sada
samo uži krug svoje obitelji, ali sa razvojem cijele destinacije oni
također imaju plan za otvaranje novih radnih mjesta.
Osim te direktne koristi, tu je i ona indirektna koju posjetitelji
destinacije donose, poput povećanja prometa u svim trgovačkim,
ugostiteljskim i smještajnim objektima u gradu. Tu svakako treba uzeti u
obzir i suradnju s OPG-ovima i drugim malim proizvođačima od kojih
kupujemo sve vrste domaćih proizvoda, te ih poslužujemo našim gostima na
izletima, a uskoro i u našem restoranu.
Za sva seoska domaćinstva to
otvara jedan novi put plasmana domaćih proizvoda na tržište i kupovnu
moć koja im prije nije bila dostupna'', dodaje.
Što mislite koji je trebao biti ispravan pristup rješavanju ovog
problema
''Ispravan put bi bio napraviti studiju utjecaja na divlje konje, i kod
ovakvih projekta i planiranja poštovati prirodno i kulturno nasljeđe.
Ne zaboravite i na vrijednost austrijskih košara i kuća na Krugama gdje
je ustvari i nastao nas livanjski sir. Umjesto da se uloži u njihovu
obnovu, pejzaž će se “okititi” velikim bijelim stupovima.
Možemo se zapitati što bi Austrougari napravili da su na našem mjestu.
Njima dugujemo livanjski sir, jer oni su prepoznali potencijal ovog
kraja, izmislili su i brendirali sir'', navodi on.
Koji su po vama koraci koji trebaju biti poduzeti da se sadašnja
situacija riješi?
Poništenje natječaja, zamrzavanje natječaja i
održavanje javne rasprave ili nešto treće?
''Cijela lokalna zajednica treba sudjelovati u raspravi i odlučivanju
što je važnije, od čega će biti više koristi. Je li to daljnji razvoj i
zapošljavanje u turizmu ili korist koja se ostvaruje kroz ove
vjetroparkove.
Obzirom na sve veće iseljavanje, odnosno sve manji broj stanovnika,
smatram da bi prioritet trebao biti zadržati stanovnike na ovom
području. Prema gore navedenom, tu izravno doprinosi turizam jer potiče
rast broja zaposlenih, ali i daje veće mogućnosti široj zajednici.
Zamislite da svako naše domaćinstvo obnovi staru kamenu kuću, ili
sagradi novu vikendicu, samo od toga može ostvariti značajne dodatne
prihode kroz iznajmljivanje tokom cijele godine.
Imamo šansu da mali
iznajmljivači smještaja ostvare veći prihod od onih u Dalmaciji, baš
zato što imamo cjelogodišnju turističku sezonu. A svi ti gosti koji
dolaze i koji će dolaziti, kao glavni razlog posjete navode divlje
konje.
Riskiramo našu posebnost i veliku šansu za razvoj i sve stavljamo na
kocku. To je kao da ste otac nekog mladog nogometaša koji već s 18
godina zarađuje iznimno dobre novce igrajući nogomet, a i svi vide
njegov veliki talent. I vi ga onda navodite da prekine svoju nogometnu
karijeru jer ste mu osigurali posao u Elektru ili Šumariji, jer kao tamo
mu je “sigurnija plaća” i “bolje mu je”. Apsurdno'', kaže Mamuza.
Gradonačelnik Čondrić nema stav o ovom problem
Obzirom da se radi o temi bitnoj za cijeli grad i budućnost, odlučili smo
kontaktirati i g.
Darka Čondrića, gradonačelnika Livna. U javnosti su se
pojavile informacije od navodnih zaposlenika Vlade HBŽ koji tvrde da je upravo
g. Čondrić bio jedna od ključnih osoba koja je inzistirala na raspisivanju
natječaja u ovom obliku.
- Koji je Vaš stav o turizmu u Livnu i koji prioritet ima turizam u razvoju i viziji
grada?
- Jeste li
razgovarali sa dionicima društva bitnima za ovo pitanje (turističke
agencije, udruge za zaštitu okolišta,…)?
- Koji je
Vaš stav o investiciji od 2 milijuna eura koja je stigla u Livno za
turizam?
- Hoće li
Grad Livno dati podršku ovoj investiciji i svim ostalim investicijama koje
će doći?
U 10 dana, koliko je prošlo od slanja pitanja, od svih pitanja Grad Livno i
gradonačelnik Čondrić su izabrali odgovoriti samo na jedno, da je za
raspisivanje natječaja zaduženo resorno ministarstvo u Vladi HBŽ.
Na ostala pitanja NISMO DOBILI ODGOVOR.
Je li moguće da gradonačelnik Čondrić nema mišljenje i stav oko ovih
pitanja? Ili ga ne smije iznijeti?
Provedbom ovog natječaja i postavljanjem vjetroparka na Krugama je izvjesno
da će turizam u Livnu biti UNIŠTEN! Samim tim, investicija od 2 milijuna
eura je dovedena u pitanje.
Je li moguće da lokalna i županijska vlast svjesno i namjerno sabotiraju ovu
ogromnu investiciju u turizam? Kakva se poruka šalje ostalim potencijalnim
investitorima?
Postavljanjem vjetroparka na Kruge, turizam
u Livnu će biti uništen
Predsjednik Vlade FBiH Fadil Novalić je pri posjeti Livna
izjavio da je vlast Federacije BiH ponosna na Matu Rimca, Zlatka Dalića
i sve druge pojedince porijeklom iz ovih krajeva koji po svijetu šire dobar
glas o Livnu i koji doprinose razvoju Livna.
Je li moguće da je vlastima FBiH u Sarajevu više stalo do Livna, nego ljudima
koji žive u Livnu i čije obitelji žive u Livnu, a koji donose odluke u vlasti i
koji kreiraju budućnost Livna?
Iz HBŽ su ljudi većinom otišli, a i rijetki koji su ostali razmišljaju o
odlasku.
Poljoprivredna proizvodnja i OPG-ovi su skoro mrtvi, a
kriminalnim i koruptivnim radnjama lokalne vlasti i ministarstvo poljoprivrede
sa prošlim ministrima, a i sadašnjim ministrom Božom Perićem, ih pokušavaju
dokrajčiti.
Odluke o gospodarskim i razvojnim projektima bitnim za
zajednicu se većinom donose na temelju osobnih interesa pojedinaca i
vlasti, a interesi ne poznaju stranke.
Kvalitetni ljudi su većinom otišli, a podobni ostali.
“Sve za vlast, vlast ni za što, zato samo muči i primaj plaću.“
Kakva nas budućnost čeka u Livnu i HBŽ?
Želimo vjerovati da će blještavi primjeri Marina
i Mate osvijetliti sve nas kao društvo, ali i našu budućnost!
Popularni postovi s ovog bloga
Nakon brojnih pokušaja da si u Bosni i Hercegovini stvori dobar život, Amir Orman je početkom godine iz Livna odselio u Njemačku. Istovremeno, u livanjsko selo Golinjevo doselila se Susanne Mariell Goepel iz Leipziga. Ko se pokajao? Područna škola u livanjskom selu Podhum ima nove đake. Mama ih svaki dan vozi iz obližnjeg sela Golinjevo gdje su se doseli iz njemačkog Leipziga. Novi dom okružen je urušenim, oronulim i uglavnom napuštenim objektima. Prilikom turističke posjete ovim krajevima prije pet godina Susanne je odlučila da zajedno sa svojom porodicom doseli se u Bosnu i Hercegovinu. Ko se pokajao pogledajte u prilogu RSE-a.
Navodeći da je dugo očekivana i široko raspravljana godišnja lista najbolje ocijenjenih sireva na svijetu objavljena predstavili su top 100 vrsta u ovoj kategoriji. Kad se radi o "predstavnicima" Bosne i Hercegovine - na 45. mjestu našao se livanjski sir, dok je 63. poziciju zauzeo sir iz mjeha. Prve tri pozicije drže italijanske vrste sireva - parmigiano reggiano, mozzarella di bufala campana te stracchino di crescenza. Kad se radi o regionalnim vrstama - na devetoj poziciji je pljevaljski sir, na 34. njeguški, a na 44. miročki sir. Popularni gastro vodič nedavno je objavio i listu najboljih kuhinja u svijetu, a na 27. mjestu ove liste našla se i bh. kuhinja. Najbolje ocijenjene kuhinje u svijetu rangirane prema prosječnim ocjenama najbolje ocijenjenih jela i prehrambremnih proizvoda svake zemlje. Tako su Italija i Japan zabilježili su istu prosječnu ocjenu, ali Italija je i ove godine zauzela prvo mjesto zbog više ocjene svog najbolje ocijenjenog jela - pizze.
Dvadeset četverogodišnji mladić preminuo je u mostarskoj bolnici nakon posljedica utapanje na jezeru Mandek pored Livna, dok je drugi mladić, smješten na Odjelu za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje SKB Mostar, životno ugrožen. ''U ponedjeljak, 29. srpnja 2024. godine, unatoč naporima liječnika, preminula je muška osoba A.M. (2000.) na Odjelu za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Pacijent J.M. (2006.) smješten je na Odjelu za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje SKB Mostar i životno je ugrožen'' . Podsjećamo, djelatnici PP Livno u nedjelju su oko 18.50 sati intervenirali na dojavu da se na jezeru Mandek pored Livna utapaju dvije muške osobe. Na mjesto događaja izišli su djelatnici PU Livno i Hitne medicinske pomoći DZ Livno i pružili liječničku pomoć osobama, nakon čega su vozilima Hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Livno prevezeni u Županijsku bolnicu u Livno, gdje im je nastavlje
Primjedbe
Objavi komentar