LIVNOplus

Turizam je posljednjih godina postao jedna od glavnih gospodarska grana Hrvatske. Veliki broj turista koji dolazi ljetovati na hrvatski Jadran je iskazao potrebu za nekim novim oblicima ispunjavanja vremena tijekom godišnjeg odmora. More i plaže više nisu dovoljne da privuku turiste i da ih zadrže duže vrijeme na jednom mjestu. Turisti sve više bježe iz gradske vreve, uskih uličica i gužvi – u prirodu, piše portal Zvono. Upravo to je pokrenulo razvoj nekih područja u zaleđu, u malim mjestima nadomak moru. Kuće na osami u selima, uređena kamping naselja, glamping turizam (dolazi od riječi “glamurozno” i “camping”), adrenalinski turizam, eko turizam, sve to su samo neki od načina kako turisti odlučuju provesti svoje vrijeme. Zbog male udaljenosti, to se počelo “prelijevati” i preko granice, u BiH. Jedno od mjesta koje je odlično iskoristilo svoje kulturne, geografske i povijesne ljepote, blizinu Dalmacije i mora, i koje je ponudilo neke nove doživljaje je i – Livno. Divlji

Usvajanjem Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata popravit će se dugogodišnja šteta koja je nanijeta stanovnicima Tomislavgrada i Livna, ustvrdio je u petak predsjednik Vlade Hercegbosanske županije (HBŽ) Ivan Vukadin, ocijenivši kako je hidroakumulacijsko jezero Buško blato, iako jedno od najvećih u Europi primalo dosta nižu naknadu i od manjih jezera.  Ovaj zakon će omogućiti lokalnim zajednicama kvalitetnije planiranje svojih proračuna, a time i razvojnih projekata u budućnosti, naglasio je Vukadin na konferenciji za novinare održanoj povodom usvajanja spomenutog prijedloga zakona.  Uz Vukadina, o važnosti usvojenog zakona i onome što on znači za Općinu Tomislavgrad i Grad Livno, govorili su njegovi inicijatori i predlagatelji – zastupnici u Parlamentu FBiH Petar Galić, Ante Baković i Stipan Šarac, te načelnik općine Tomislavgrad Ivan Buntić.  Dosad neki prosj

Izaslanici Doma naroda jednoglasno su podržali izmjene Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata na području Federacije BiH. Predlagač Stipan Šarac iz Hrvatskog nacionalnog pomaka ocijenio je prihvaćanje izmjena ovoga zakona izuzteno važnim iskorakom za općine Tomislavgrad i Livno.Od sljedeće godine Hrvatska elektroprivreda će godišnje plaćati za vodu iz Buškog jezera 4,3 milijuna eura tim općinama. Akumulacija Buško jezero nastala je kao zajednički projekt Hrvatske i BiH 70-ih godina prošlog vijeka, a cilj je bio prikupiti vode s područja Livanjskog i Duvanjskog polja te ih usmjeriti prema hidroelektrani Orlovac koja se sada nalazi u sklopu HEP-a, prenosi Hina. Predstavnici vlasti Tomislavgrada i Livna dugo su upozoravali kako je HEP godinama izdvajao premalo za obeštećenje jer se pod vodom nalazi oko 5.700 hektara zemljišta. Zakonskim izmjenama HEP neće plaćati isključivo naknadu na temelju proizvodnje

U sklopu projekta “Uspostavljanje temelja za očuvanje slatkovodne bioraznolikosti u Livanjskom polju i Buškom jezeru” tijekom mjeseca rujna 2021. godine projektni tim zajedno s timom za uklanjanje brana WWF Adrije obavio je terensku posjetu u svrhu mapiranja nepotrebnih brana na rijekama u Livanjskom polju. Identificirane su dvije brane koje onemogućavaju povezanost rijeke Sturbe i migraciju riba, te bi ih bilo neophodno ukloniti.   Podsjećamo da su u Crnoj Gori ove godine uklonjene prve tri brane na Balkanu na rijeci Vezišnici koja je pritoka rijeke Ćehotine. Početkom mjeseca listopada 2021. godine u suradnji sa Speleološkim društvom Mijatovi Dvori projektni tim je ušao u sustav špilja Ponor Kovači – Izvor Ričine s ciljem istraživanja endemskih vrsta riba. Istraživanje je provedeno 4 mjeseca nakon dugih suša te su uvjeti bili idealni za istraživanje podzemnih vrsta riba.   Tijekom spomenutog istraživanja, u podzemnom sustavu Kovači-Ričina pronađene su endemske vrste oštrulj, sitn

Ekološka udruga sportskih ribolovaca (EUSR) "Buško jezero" upozorila je u četvrtak na konstantan gubitak razine vode Buškog jezera u posljednjih par mjeseci. "Koliko nam je poznato ove godine Hrvatska elektroprivreda (HEP) vrši sanaciju Buškoga jezera i planira se spuštanje razine vode na biološki minimum. Kako ubrzo nastupa ljetno razdoblje, pretpostavljamo da će zbog velikih vrućina dolaziti do isparavanja vode i razina vode u jezeru će se nastaviti smanjivati, a samim time u vodi će biti sve manje i manje kisika što će dovesti do katastrofalnih posljedica za riblji i biljni svijet Buškoga jezera", navodi u priopćenju navedena udruga. Napominju kako u jezeru trenutno postoji velika količina ribe (stotine tona) te kako će manjkom kisika doći će do njezina pomora, a samim tim u okolnim mjestima širit će se neugodan miris zbog procesa raspadanja uginule ribe. "Sve to može također postati određeni izvor zaraze koja bi mogla biti većih razmjera. Naime, lokal