LIVNOplus

Nadaju se da će potaknuti više stranih kompanija u BiH, posebno kineskih, da daju prioritet društvenoj odgovornosti i na taj način izgrade snažne odnose sa lokalnim partnerima, jačajući međusobno povjerenje i rast. U blizini grada Livna, gdje se nalazi projekat vjetroelektrane Ivovik, može se vidjeti jedinstven i rijedak fenomen - divlji konji. Ove plemenite životinje, koje su već postale brend ovog grada, slobodno šetaju nepreglednim livadama i krševima, a ponekad zalutaju i do gradilišta Ivovika, gdje su osvojile srca njihovih radnika. Zbog toga se nisu dvoumili kada im je pismom Planinarsko-ekološkog društva Borova Glava iz Livna tražena potpora za njihovu brigu o divljim konjima. Proteklih godina, populacija divljih konja suočavala se sa izazovima zbog nedostatka staništa, sistematske brige i ograničenih resursa. Kako se moglo saznati od članova ovog Udruženja, nekada je bilo tek 167 divljih konja, a sada njihov broj prelazi tisuću - impresivan rezultat koji zaslužu

Livno je hrvatskoj javnosti možda poznat kao rodni grad izbornika hrvatske nogometne reprezentacije Zlatka Dalića i poduzetnika Mate Rimca, no tik pored grada nalazi se jedinstvena turistička atrakcija u ovom dijelu Europe. Poput kakvim prizora iz Mongolije, u podnožju planine Cincar, na visoravni Krug potpuno slobodni žive divlji konji.   Želite li ih vidjeti izbliza, možete se odlučiti na safari turu te krenuti u potragu za nekim od krda, a već i sama vožnja u džipovima pustopoljinama podno planine bit će vam pravi doživljaj. Pri susretu s konjima morate itekako biti oprezni, na što su nas upozorili i naši domaćini prilikom nedavnog obilaska ove lokacije. Konje se ne smije uznemiravati glasnim vikanjem i naglim pokretima, treba bit svjestan upozorenja koje će vam pastusi u krdu davati njištanjem, a i konji vam nikada ne bi smjeli biti iza leđa. Obilazak visoravni Kruzi pruža i jedinstvenu priliku fotografiranja na vidikovcu Drulj, s kojeg puca pogled na cijelo Glamočko

  Više od tri desetljeća Željka Mihaljević iz Livna posvetila je razotkrivanju dubina ljudskosti i promociji čovjekoljublja i filantropije. Rijetko se kada u Livnu dešava nešto dobro, a da iza na toga, barem na neki način, ne stoji upravo Željka. U vremenu u kojem različitosti služe kao povod podjelama među ljudima, a ne kao dokaz jedinstvenosti i snage društva u kojem živimo, jedna novinarka odlučila je iz temelja mijenjati tu paradigmu koja je sve više udaljavala jedne od drugih. Više od tri desetljeća Željka Mihaljević iz Livna posvetila je razotkrivanju dubina ljudskosti i promociji čovjekoljublja i filantropije. Rijetko se kada u Livnu dešava nešto dobro, a da iza na toga, barem na neki način, ne stoji upravo Željka. Ova rođena Sarajka rat je dočekala u Livnu, u svojim najboljim godinama, duboko vjerujući da mržnja među ljudima koji su godinama živjeli jedni uz druge jednostavno nije moguća. Iako je vrlo brzo razuvjerena u to, nikada nije prestala vjerovati da

U okviru projekta „Promoviranje participacije građana u lokalnoj upravi" koji implementira Centar za građansku suradnju iz Livna uz podršku Nacionalne zaklade za demokraciju (NED) objavljen je sadržaj Ivice Brešića, vijećnika u Gradskom vijeću Grada Livna koji upozorava na gradnju vjetroelektrana na području Kruga kod Livna, mjesta gdje obitava krdo divljih konja.  Sadržaj pod nazivom ''Livanjski divlji konji ili vjetroelektrane!?'' prenosimo u cijelosti: ''Što se tiče županijske zakonodavne i izvršne vlasti dileme nema. Cijeli prostor „Kruga“ prema novousvojenom prostornom planu je predviđen za gradnju vjetroelektrana. Kruzi 1, 2 i 3 sjeverno od Grada i sela, Ivovik i Tušnica na istoku a Orlovača južno od Livna biti će popunjeni vjetroelektranama. U prostornom planu, koji je nedavno usvojen, nema podataka o utjecaju vjetroelektrana na naseljena mjesta koja će biti okružena s tri strane. Nema studije o utjecaju na okoliš kojom bi netko stručan procijenio e

Proslava 1131. obljetnice prvog pisanog spominjanja Livna i livanjskog kraja i Dan grada Livna započela je otvaranjem Drugog sajma prehrambeno – poljoprivrednih  proizvoda, obrta, tradicionalnih zanata i turizma Agro-tour Livno 2023. Sajam je otvoren i održan na Trgu kralja Tomislava a sudjelovala su dvadeset i dva izlagača s raznovrsnom ponudom. Okupljene na gradskom trgu pozdravio je i sajam otvorio gradonačelnik Livna Darko Čondrić. U obraćanju je kazao da je cilj sajma pružiti potporu domaćim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. „Vjerujem da na ovaj način možemo pružiti potporu OPG-ovima, obrtima, osobito tradicijskim zanatima, ljudima koji se bave segmentom turizma. Međusobno upoznavanje bit će korisno a svakako je ovo jedan vid promocije sudionika sajma kao i samog grada Livna“, kazao je gradonačelnik u prigodnom obraćanju. Izlagači su na sajmu nudili posjetiteljima različite proizvode od tradicionalnog livanjskog sira, meda, biljnih pripravaka, sokova, te dr

  Nedaleko od Livna, tačnije u selu Odžak, nalazi se ranč jelena lopatara. Magične prizore svojim objektivom zabilježio je GoroPro u okolini Livna. Jeleni lopatari su životinje poznate i pod nazivom lanjac. Sistematikom se dijeli na sisavce iz porodice jelena. Prirodno stanište jelena lopatara je topli istočni dio mediteranskog prostora. Danas je čovjekovim djelovanjem raširen po cijeloj Europi. Ono što ga čini jedinstvenim su rogovi koji se izdvajaju kao glavna karakteristika ove vrste jelena. Mužjaci imaju račvasto proširene i ujedno zaobljene rogove, dok ih kod ženki nema. Upravo su ti rogovi ono što ga čini posebnim i upečatljivim. Rogovi počinju rasti krajem prve godine života i to u svibnju, a dosežu kilažu od oko 3 kilograma kod velikih jelena lopatara. Od običnog jelena razlikuje se i u veličini. 

„Moj stil pčelarenja – više znaš-više vrijediš“ naziv je regionalnog savjetovanja pčelara koje je ovog vikenda održano u općini Bosansko Grahovo. U saradnji s lokalnim pčelarskim društvom savjetovanje je organizovao Centar za razvoj i ekonomiku prirodnih resursa Bosansko Grahovo, a 30-godišnje iskustvo u pčelarstvu s prisutnima je podijelio profesor Poljoprivrednog fakulteta u Banjoj Luci dr. Goran Mirjanić. Općina Bosansko Grahovo kao i područje cijelog Kantona 10 svojom bioraznolikošću i obiljem ljekobilja imaju dobre preduvjete za pčelarstvo i proizvodnju visokokvalitetnog meda.  No, kako je taj potencijal nedovoljno iskorišten, uz ovakva savjetovanja bit će upriličene i izložbe meda i pčelinjih proizvoda. „Kako bismo animirali ljude da njihov rad upravo bude vrednovan, da budu prepoznatljivi, da se predstave i da kvalitet doprinese da oni od tog mogu da imaju i korist i da se više bave time i posvete više vremena pčelarenju“, navodi Dragan Salić, predsjednik Centra za razvoj i ek