LIVNOplus

Proslava 1131. obljetnice prvog pisanog spominjanja Livna i livanjskog kraja i Dan grada Livna započela je otvaranjem Drugog sajma prehrambeno – poljoprivrednih  proizvoda, obrta, tradicionalnih zanata i turizma Agro-tour Livno 2023. Sajam je otvoren i održan na Trgu kralja Tomislava a sudjelovala su dvadeset i dva izlagača s raznovrsnom ponudom. Okupljene na gradskom trgu pozdravio je i sajam otvorio gradonačelnik Livna Darko Čondrić. U obraćanju je kazao da je cilj sajma pružiti potporu domaćim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. „Vjerujem da na ovaj način možemo pružiti potporu OPG-ovima, obrtima, osobito tradicijskim zanatima, ljudima koji se bave segmentom turizma. Međusobno upoznavanje bit će korisno a svakako je ovo jedan vid promocije sudionika sajma kao i samog grada Livna“, kazao je gradonačelnik u prigodnom obraćanju. Izlagači su na sajmu nudili posjetiteljima različite proizvode od tradicionalnog livanjskog sira, meda, biljnih pripravaka, sokova, te dr

  Nedaleko od Livna, tačnije u selu Odžak, nalazi se ranč jelena lopatara. Magične prizore svojim objektivom zabilježio je GoroPro u okolini Livna. Jeleni lopatari su životinje poznate i pod nazivom lanjac. Sistematikom se dijeli na sisavce iz porodice jelena. Prirodno stanište jelena lopatara je topli istočni dio mediteranskog prostora. Danas je čovjekovim djelovanjem raširen po cijeloj Europi. Ono što ga čini jedinstvenim su rogovi koji se izdvajaju kao glavna karakteristika ove vrste jelena. Mužjaci imaju račvasto proširene i ujedno zaobljene rogove, dok ih kod ženki nema. Upravo su ti rogovi ono što ga čini posebnim i upečatljivim. Rogovi počinju rasti krajem prve godine života i to u svibnju, a dosežu kilažu od oko 3 kilograma kod velikih jelena lopatara. Od običnog jelena razlikuje se i u veličini. 

„Moj stil pčelarenja – više znaš-više vrijediš“ naziv je regionalnog savjetovanja pčelara koje je ovog vikenda održano u općini Bosansko Grahovo. U saradnji s lokalnim pčelarskim društvom savjetovanje je organizovao Centar za razvoj i ekonomiku prirodnih resursa Bosansko Grahovo, a 30-godišnje iskustvo u pčelarstvu s prisutnima je podijelio profesor Poljoprivrednog fakulteta u Banjoj Luci dr. Goran Mirjanić. Općina Bosansko Grahovo kao i područje cijelog Kantona 10 svojom bioraznolikošću i obiljem ljekobilja imaju dobre preduvjete za pčelarstvo i proizvodnju visokokvalitetnog meda.  No, kako je taj potencijal nedovoljno iskorišten, uz ovakva savjetovanja bit će upriličene i izložbe meda i pčelinjih proizvoda. „Kako bismo animirali ljude da njihov rad upravo bude vrednovan, da budu prepoznatljivi, da se predstave i da kvalitet doprinese da oni od tog mogu da imaju i korist i da se više bave time i posvete više vremena pčelarenju“, navodi Dragan Salić, predsjednik Centra za razvoj i ek

  U livanjskim naseljima Zagoričani i Potočani koja se nalaze na dionici puta Livno – Tomislavgrad – Kupres, u petak su se dogodile dvije prometne nezgoda u kojima je uslijed udara motornih vozila u konje pričinjena veća materijalna šteta. Foto: Tomislavcity Prema informaciji MUP- a Hercegbosanske županije, u razmaku od sat vremena, u petak večer od 20 do 21 sat, dva motorna vozila marke Mercedes i Touran, čiji su vozači s područja Tešnja, ispod naselja Potočani i Zagoričani su imali kontakt s konjima koji obitavaju na obližnjem području. U obje prometne nezgode nastupila je materijalna šteta na vozilima, dok su vozači i njihovi suputnici prošli bez ozbiljnih ozljeda. Konji uglavnom u ovakvim situacijama zadobiju ozljede od kojih odmah ili naknadno ugibaju, naveli su iz MUP-a. Inače, konji, kojih na ovom dijelu ima više od 1000 u manjim skupinama silaze s njihovog ukupljališta podno planine Cincar do prijevoja Borova glava i dalje prema obližnjim livanjskim naseljim

  Danas je on pasionirani triatlonac koji je 30. oktobra istrčao maraton u Frankfurtu za 3:17:22, a sve u sklopu puta do njegovog A cilja: Ironmana u Frankfurtu iduće godine. Tokom fudbalske karijere je navikao govoriti za medije, ali ističe da za Moje trčanje prvi put priča radi nekog drugog sporta. – Prošao sam sve mlade selekcije BiH i prošlo je dosta godina, ali sjećanja na te dane još nisu izblijedjela. Poslije nogometne škole Dinama igrao sam za Posušje, Željezničar (Sarajevo), Velež (Mostar), Varteks (Varaždin), Troglav (Livno) i Čapljinu . Ne bih puno o nogometu dužio jer mislim da nisam ostavio neki poseban trag. Imao sam veliku šansu napraviti veliku karijeru, ali nisam. Prije svega to bih mogao pripisati nedovoljnoj zrelosti. To je bio moj veliki problem. Život je u tim godinama nudio puno toga “slatkog”, a to uz profi sport ne ide, prisjetio se Adi Musli. Seoba u Njemačku Sa 29 godina je preselio u Frankfurt , gdje su roditelji i dosta rodbine njegove supruge.

Kažu da najviše sunčanih dana u cijeloj zemlji ima mali grad smješten nadomak Livanjskog polja, najvećeg kraškog polja u BiH, i podno brda Bašajgovac, pod kojim izvire kraška rijeka Bistrica. Donedavno su samo oni koje su putevi vodili preko Kupresa znali za skriveni biser ovog kraja – divlje konje koje su sretali na visoravni planine Cincar, a danas putnici namjernici dolaze u Livno kako bi ih vidjeli, napojili, nahranili i sa njima se fotografirali. Fotosafari sa divljim konjima na Krugu danas je jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija općine Livno, uz vožnju kanuima i posmatranje ptica na rijeci Sturbi. Prirodu ovog kraja zaista vrijedi obići – kupanje na jezeru Mandek ili rijekama Sturbi i Žabljak, pecanje i vožnju vikiniškim drakarom na Buškom jezeru nećete željeti propustiti, kao ni planinarenje na Kamešnici, Velikoj Goliji, Troglavu… ili pak vožnju električnim biciklima na Cincaru ili paraglajding spust sa Tušnice. Fotosafari sa divljim konjima na Krugu dana

KRDO divljih konja u Livnu prava je turistička atrakcija i prirodni fenomen u BiH koji privlači veliki broj ljudi. Ipak, ne dolaze svi da im se dive; ovim poljima pohode i lovokradice koji iza sebe ostavljaju tužne prizore. Trenutačno, jednom ždrijebetu život visi, ne o koncu, ali o užetu. Uže mu je ostao zavezan oko vrata, vjerojatno jer ga je netko pokušao uloviti i sada ga steže i guši. Ovu potresnu scenu primjetila je Ajla Mulaomerović Harjić , koja je došla da se divi divljim konjima, a otišla je sa knedlom u grlu. Ajla, veliki ljubitelj životinja i veterinar po struci, odmah je digla na noge sve poznanike da se udruže i spase ovu plemenitu životinju, koja trpi velike bolove.   – Bila sam na izletu s prijateljicom. Priroda je prelijepa, ali ova slika mi je ostala u očima. Vodič mi je rekao da je najvjerojatnije ždrijebe netko pokušao uhvatiti, ali ono se otrgnulo, dok mu je uže ostalo na vratu. Životinja se sada još više boji i bježi i od onih koji mu pokušavaju pomo