Livanjski divlji konji: Populacija koja se svake četiri godine udvostručuje

 "Divlji konji izvanredna su turistička atrakcija, no ukoliko se o njima ne bude vodila briga imat ćemo velikih problema kako zbog šteta koje se događaju na prometnicama tako i činjenicom da stanište na kojem obitavaju neće moći podnijeti njihov brzi prirast koji se svake četiri godine udvostručuje", kazao je ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije Božo Perić. 

U biti domaće životinje 

 Naime, na njegovu inicijativu u utorak je u hotelu Novitas u Livnu održan radni sastanak o temi Zakonodavno - institucionalni okvir za upravljanje krdom divljih konja na platou Krug planine. Kako je istaknuo ministar Perić, priču su pokrenuli iz razloga što su 'divlji konji' u biti domaće životinje, a sve poslove vezane za životinje obavlja mahom veterinarska i stočarska struka. 

"Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije je pozvalo sve sudionike da daju svoj doprinos u cilju pronalaska rješavanja ovog problema. Na raspolaganju imamo Veterinarski fakultet sa Zagrebačkog Sveučilišta sa svim svojim resursima, stručnu pomoć nudi nam i Agronomski fakultet iz Mostara kao i Zavod za hranu i veterinarstvo Hercegbosanske županije te vjerujem što se tiče struke da ćemo dobiti sve moguće potrebne parametre i analize.

 Nadam se da je ovo samo jedan u nizu sastanaka koje ćemo imati po pitanju upravljanja krdom 'divljih konja'", naveo je Perić. Sastanku su uz predstavnike Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije nazočili i predstavnici iz desetak institucija, nevladinih organizacija, privatnog i turističkog sektora. Radnom sastanku nazočio je profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Vinko Batinić, putem online veze sastanku je nazočio profesor na Veterinarsko-medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Petar Džaja, a video podrške poslao je Dekan na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu Marko Samardžija.

Problemi 

 Razgovaralo se o zakonodavnom modalitetu upravljanja krdom divljih konja, prvenstveno kako izraditi studiju upravljanja, tko će odrediti područje na koje mogu obitavati, na koji način dati pravo upravljanja, kako financirati i kako ostvariti suradnju s turističkim sektorom. 

Profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Vinko Batinić prezentirao je divlje konje, njihovu povijest, procjenu brojnog stanja, boju, alat, organizaciju krda, hranidbu, vodu, kontrolu plodnosti kao i nedostatke odnosno probleme s nedostatkom vode, probleme s hranidbom u zimskim mjesecima, problemi s nedostatkom soli-minerala, napadi vukova. 

 Ovo je većina razloga zbog čega konji stvaraju prometne nesreće, ugrožavaju privatne posjede i nasade, smanjuju pašne prostore i količine vode iz lokvi za ostalu stoku. Na koncu je zaključeno kako je ovaj radni sastanak dobar put i početak koji vodi kvalitetnom rješavanju pitanja "divljih konja" koji jesu velik problem, ali isto tako i neprocjenjivi prilika i blago livanjskog kraja kao i cijele Hercegbosanske županije.