LIVNOplus

Protekli tjedan, Gradski odbor HDZ 190 održao je redovnu sjednicu u sklopu priprema za sjednicu Gradskog vijeća Livna. Na sjednici je, između ostalog, donijeta Odluka o pokretanju inicijative na Gradskom vijeću, kako bi se donijela odluka kojom bi se vratila nadležnost Gradskom vijeću u postupku imenovanja skupština javnih poduzeća i ustanova kojima je osnivač Grad Livno.  ''U većini gradova/općina, općinska vijeća imenuju članove skupština ali to, nije slučaj u Livnu jer je HDZ-ova većina u jednom u proteklih mandata razvlastila Općinsko vijeće te za to ovlastila Načelnika i ogromne ovlasti kocentrirala u jednoj osobi. Sada imamo situaciju da direktori/ravnatelji ustanova i poduzeća na GV prezentiraju izvještaj o radu a GV nema nikakvog utjeca u izbor istih'', navode u svom priopćenju iz ove stranke.  ''Također, donijeta je Odluka o pokretanju inicijative o usklađivanju zaključaka u postupku dodjele koncesija za izgradnju vjetroparkova. Naime, u razgovoru sa

Seoske škole na širem području Livna, koje su prije nekoliko godina zatvorene zbog nedostatka učenika, sada su mete provalnika. To se dogodilo i najstarijoj seoskoj školi u livanjskom kraju, otvorenoj davne 1907. godine. Umjesto dječje vike i razigranosti - grobna tišina, okovani prozori i potpuno devastirana unutrašnjost. Tako danas izgleda najstarija seoska škola u livanjskom kraju, otvorena davne 1907., a zatvorena, ne tako davne 2019. godine. "Kamin koji je dobar je ukraden, onaj koji ne valja je ostavljen. Uništeno je sve što je se dalo uništiti. Boje koje su pronađene su prolivene po podu, po zidovima i o tome je obaviještena policija", kaže za BHRT Višeslav Hrga, voditelj područne škole "Orguz". Slična situacija je i sa sjeverne strane Livanjskog polja, u mjestu Ljubunčić. Tamo doduše mjesna škola nije zatvorena, iako se broj učenika ubrzano smanjuje, ali su porazbijani prozori i devastirana unutrašnjost stare zgrade škole iz 19. stoljeća, smještene u istom

Ako bi se tražilo osobu koja je obilježila tjedan iza nas s ovu i onu stranu granice, onda bi u uži izbor svakako morao ući premijer Splitsko-dalmatinskoj susjedne Herceg-bosanske županije/kantona, Ivan Vukadin . Nakon godina i godina pokušaja i osporavanja konačno je uspio, doduše u jednom od dva doma Parlamenta Federacije BiH, Hrvatskoj elektroprivredi nametnuti obvezu plaćanja potopljenih 5600 hektara Buškog jezera. Za svaki hektar Livno i Tomislavgrad trebali bi godišnje dobivati po 1500 konvertibilnih maraka (nešto manje od 6 tisuća kuna), ili ukupno 8,5 milijuna KM. I za bogatije sredine to bi bio veliki novac. - U slučaju da se predložene izmjene Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata usvoje u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, one će negativno utjecati na rentabilnost poslovanja, odnosno ekonomsku isplativost rada Hidroelektrane Orlovac. HEP će, usvoje li se predložene izmjene, napraviti

Poziv za sve zaljubljenike u letenje, i one koji bi to htjeli postati, Aeroklub Livno u suradnji sa Aeroklubom Split vrši obuku pilota jedrilice. Uskoro počinju teorijska predavanja, a letački dio obuke će se održati preko ljeta na Aerodromu Sinj. Leti se na jednoj od najmodernijih flota u Hrvatskoj, sa iskusnim instruktorima.  

Sweden/USAID FARMA II projekt podržao je Zadrugu Aroma Organica u razvoju 16 novih proizvoda, uključujući tri vrste organskog brašna, sušenu lavande i jastuke od spelte. Kako kaže Denis Jandić, član Zadruge Aroma Organica, Livanjsko polje površine 405 km2 najveće je krško polje u Europi, ali se jedva koristi za uzgoj žitarica ili bilo kojih drugih usjeve. "Jedan od osnovnih razloga iz kojeg smo još 2015. godine uspostavili poljoprivrednu zadrugu bio je da počnemo obrađivati zemljište i to na ekološki održiv način," kaže on.    Zemlja, zrak i voda Denis, zajedno sa još četvoricom entuzijasta, osnovao je Zadrugu Aroma Organica u Livnu od nule. Jedan od njih je imao 1,5 hektara zemlje, a ostalo je bila čista vizija. "Sve što imamo u Livnu su zemlja, zrak, i voda i željeli smo od toga nešto napraviti", nastavlja Denis. Neki od njegovih partnera imali su iskustvo iz nevladinog sektora i zbog toga su se, kaže, okrenuli ekološki održivoj i organskoj proizvodnji, n

  Poznati splitski gastroenterolog dr. sc. Izet Hozo, nakon brojnih stručnih radova, a i novinskih priloga koje je objavio u karijeri - upustio se i u književne vode. Upravo mu je iz tiska , u Nakladi Bošković izašla knjiga "Prikorika" u kojoj se sabrao uspomene i zgode iz vlastitog djetinjstva i mladalaštva provedenog u rodnom Livnu. Prikorika je četvrt, a ujedno i ime ulice u kojoj je odrastao, a zahvatio je razdoblje od svoje pete - od kada seže prvo sjećanje i trajno se urezuju u pamćenje prve slike i dojmovi - do petnaeste godine. Ta prva sjećanja počinju u 1955. godini i jednom svijetu koji više ne postoji, odnosno, kako autor veli, ostale su od njega relikvije relikvijarum, a danas na prste jedne ruke može pobrojiti ljude koje još poznaje u svojoj nekadašnjoj ulici. Tko pobliže poznaje ovog vrsnog liječnika, zna da njegovi interesi sežu mnogo dalje od granica njegove struke - od mladosti je pasionirani čitač i ljubitelj umjetnosti, zborski pjevač, pilot